Lumbarda

Općina s nešto više od 1000 žitelja udaljena je 6 km, istočno, od Korčule. Rasprostrla se iz obalu malih uvala i po okolnim brežuljcima, a okružuje ju prostrana pjeskovita polja vinograda. Do Lumbarde se stiže dobrom, asfaltiranom cestom koja prolazi slikovitim krajolikom borove šume i maslinika. Ovdje je u 3. st. prije Krista osnovana grčka (helenistička) poljoprivredna naseobina iz koje potiječe Psefizma te Gnathia vaze iz grobova (sada u gradskom muzeju). Od 16. stoljeća imućni Korčulani, zemljoposjednici gradili su Lumbardi na odabranim mjestima utvrđene ljetnikovce kaštele, neki od njih su danas dobro očuvani i nastanjeni: kašteli Nobilo, Milina, Krišnić i dr. Na brežuljku sred starog dijela naselja Veloj glavici nalazi se trobrodna župna crkva sv. Roka, a u mjestu je nekoliko manjih starih kapela: sv. Bartul, sv. Petar, Mala Gospa. Okružena vinogradima ističe se crkvica sv. Križa iz 1774. godine pred kojom je karakteristični trijem. Žitelji Lumbarde bavili su se stoljećima poljoprivredom, najviše vinogradarstvom, zatim ribolovstvom i kamenoklesarskim zanatom. Ovdje je rođeno nekoliko istaknutih suvremenih hrvatskih umjetnika, kipara i slikara: Ivo Lozica (1910.-1943), Lujo Lozica (1945), Stipe Nobilo (1945), a najznačajniji je Frano Kršinić (1897.-1981.). Njegovo je dijelo brončani spomenik palima u II. svjetskom ratu u središtu mjesta te brončani reljef Ribari na zgradi hotela. Nedaleko je i kuća-atelijer i zbirka lokalnog kipara, amatera, seljaka Ivana Jurjevića-Kneza (1920.) s njegovim radovima u kamenu i drvu. Danas se mjesno stanovnoštvo osim poljoprivrede bavi i turizmom: uz hotele je i nekoliko kampova i mnogo privatnih pansiona , ugostiteljskih radnji, trgovina i također manja marina. U Lumbardi djeluje kulturno umjetničko društvo Ivo Lozica koje njeguje glazbu, pjevanje, folklor i dramki amaterizam.

(izvor: Turistička zajednica Dubrovačko neretvanske županije)